Ads by Bidvertiser

Eskilz nebe o presija hi o-nia moriis tomak!


Laptop, Notebook, Pria, Pengusaha
Eskilz nebe o presija hi o-nia moriis tomak bazeia husi Dan Lok (Multi-Milionariu ida).

Iha razaun several ke o presija atu mastera (master – learn and know something deeply and clearly) abilidade ka eskil nebe sei lori hodi sai susesu durante kareira saida deit mak o hili ba. Tantu kareira nebe o metin ba, ka kareira nebe o atu troka ba.
De faktu ke eskilz nee sei selu o benefisiu esensial tebes baiha aprendizajen moriis-nian too eskala o-nia nivel aklaas (highest level) no poderozu.

Iha eskilz lima nebe o presija mastera hi o-nia moriis tomak:


1. Eskilz komunikasaun

Abilidade atu atrai ema ida hodi kontribui ka suporta o-nia produtu ka bren (brand) ruma, o sempre- sempre hatene atu oinsa komunika ho ema, ein termuz de persuade sira atu tau ain hi o-nia odamatan oin. Ker dizer bele hatene o no oinsa no saida mak diak husi o-nia atributu/produtu ka bren.
Iha tipu eskilz komunikasaun-nian

Koalia – Parametru nee importante tebes. Ida-nee abilidade ida nebe hola parte iha tonalidade, pronunsiasaun no sa makaas/persuativu mak o-nia lian nee sai ba ema hotu. Ema nebe koalia diak mak ida nebe bele influensia no harii fiar ho emar seluk. Tanba abilidade nebe komunika klaramente ho serseluk-nia kanoin (thoughts). Sira nebe kaer metin eskil ida too nivel aklaas bele sai makoalia publiku hi eventu no seminariu be aras (large, big).

Hakerek – forma daruak nee luan tebes baiha liafuan nahakerek (written word). Maneira idanbe persuade ema hodi testu, blog, rezume, email ka copywriting. Eskil nebe atria tebes ho estilu hakerek ka kover, nebe adiante ema-nia kanoin hodi lee tan, too parese bele persege o-nia atributu/produtu.

Ronak – Babain rona ka lae kuote be popular “A good leader is a good listener” hinebe rona pronto atu rona no kapta opiniaun ka complain husi emar seluk. De faktu ke ema nebe rona diak ema seluk-nia problema, nia sei nak gostan husi serseluk, hanesan kolegaz, mebruz ka emar seluk. Tanba abilidade ninian nebe halo emar seluk senti sirnia idea ka opiniaun nak komprenden (be understood). Komina ho maronak nebe kapaz atu husu pergunta diak, no oinsa atu buka solusaun efetivu.
Keterampilan, Dapat, Startup, Memulai

2. Servisu-ekipa

Hia kompania ka biznis, ihaneba sempre iha ema nebe o servisu hó. Servisu-ekipa mak abilidae atu sai luan hó no komplimenta o-nia servisumaluk ka asosisadorez. Ezemplu, servisumaluk tenki diak baiha komunikasaun uza hakerek, maibe ida-nee monok uituan bainhira iha fali koalia. Se o diak hia koalia, maibe falta eskil hakerek, entaun imirua sei halo tim hodi kompleta malu diak. Tanba bele taka ida-nia frakeza enkuantu levera (hamaluk haboot) imirua-nia forteza.


3. Lideransa

Abilidade atu influensia no lidera grupu emar hodi tuir o-nia instrusaun CEO'z. diretorez ezekutivu no manajer mak sai ona ezempluz be diak baiha lideransa bainhira tama hodi halimar knaar mundu real.

Liderez diak mak belek atu foti asaun inisativuz bainhira hineba iha traballuz foun, efisiente tebes naiha organiza no haree forteza hes kada individual, nebe dizolve konflitu bainhira idanee haboot/boris no kaer sirnia responsabilidade baiha susesu no fallansu. Liderez inspira serseluk atu halo sirnia tomak (do their best). no lidera bai ezemplu.


4. Masolve problema (problem solver)

Solve problema ida mos konesidu hansan kanoin kritial. Hia moriis, biznis no relasaun, idaneba sei sai dezafiuz no obstakuluz nebe sei mosu. Nunee mak abilidade nee bele hodi kanoin kritikamente, no sei horibit hamosu solusaun efetivu nebe mak sai hanesan diferensa entre emar susesuluk (successful people) no ho sira be mediokre (mediocre people).

Ges lalais o bele rezolve problmea, no diakliu nebe o halo nee, ges barak mos o aprende no krese nudar ema naiha area moriis hotu-hotu.


5. Maaaprende moriska/vitalisia (lifelong learner)

Ikusliu no importante liu mak eskil nebe sai maaprende moriis tomak. Seduliu hanesan mentionan hia artigu nee, tranzisaun kareira be diakliu laos presija eskilz deit, maibe mentalidade/kanoin (mindset).

Emar barak gosta nak konfortavel. Sira sei sai diak ho buatida ba pontu sertante balu, hafoin para hadiak tan (improve). Sira nak konfortavel naiha pontu daudaun deit, no la haree razaun atu kontinua hadiak.

Maskenune, sai maaprende moriis tomak sigfika katak o haraikan. La sabut susesuluk (no matter how successful) o atu sai ba, o sempre konstantemente haree ba maneiraz hodi hadiak. Liderez diak no emar susesuluk nunkamais kontenti ho saida mak sira ihan. Basa sira hakarak aprende mais, nudar maaprende moriska. No sira idenabe tau mentalidade/kanoin ho dezeju aklaas tebes sei ba too neba - nukazu sira konstantemente dudu sirnia limitasaun no ariska (reach) sirnia potensial tomak.

No hansa rezutadu, hinebe serseluk nak kontentu ho sira-an dadaun ho momentu balu, maaprende moriskaz sempre hadaik bebeik. Sira fo tempu pas hodi sai ida hes emar susesuluk naiha mundu, enkuantu emahotu baleun (around) sira neera (stay) nafatin nuneba.


#Favor fahe se o hakarak ajuda maluk timoroanz. Obrigadu!

Comments