Impaktu negativu husi media sosial ba produtividade ema ida-nian
Aspetu oioin husi media sosial rasik Koalia konaba klalaok media sosial, iha aspetu balu pozitivu tantu kuantu aspetu negativu. Mundu tomak agora dadaun utiliza media sosial nudar padraun ligasaun entre individu ida ho individu seluk ka grupu ida ho grupu. Ho objetivu atu partilla informasaun, koñesimentu, produtu, akontesimentu, no situasaun individu ka sosiedade ida-nian. Bazeia ba artigu kliensolutech.com hatutan katak, “Pratika pozitivu hes (of) media sosisal bele inkrise individu ida-nia intelijensia sosial no kompriensaun baiha hahalok umanu-nian. Nunee mos pratika negativu hes media sosial mak eventualmente hamosu ema ida sai metarialistiku, emosional lalais, no aditivu loos ba buat aat-sira.” Nunee klaru katak, maioria hia mundu teknolojiku ida nee, nautililzan media sosial barak liu mak estudantez no empreguz foinsae, kompara ho emar idade avansu husi 50 ba leten. Maneira no servisu nebe millenialz no zerasaun anteriorez uza nak diferente tebes tuir kos...