Antonio dos Santos Matos
Antonio dos Santos Matos, ho naran estima baibain bolu
“Anito Matos” hanesan artista senior iha nasaun Timor-Leste no koñesidu iha
mundu. Maibé tanba tempu mós lao daudaun, ho idade nebe tuan, nia hakarak ka
lakohi tenki halo kadernizasaun ba artista foun Timor nebe mak ohinloron barak
tebes no diferente talentu nebe furak.
Anito Matos moris iha Dili, iha 5 jullu 1962 husi Antonio
dos Santos, Liquisa no Ana Pereira Lopes, Luro Lospalos. No nudar oan kiak nee
kontenti tanba nia aman filan ho idade 83 no inan ho 93. Moris hamutuk ho
maun-alin nain lima. Iha 1977, hahú eskola pre-sekundaria no hafoin remata nia
kontinua ba SMA iha 1980 to’o tinan 1983 remata.
Nia labele kontinua universidade, tanba presija taumatan
ba ninia familia. Nunee iha tinan 1983 paran eskola hodi ba servisu iha banku
dezenvolvimentu kuaze tinan rua, intraktu atu sustenta mós ba familia. Ho
esperiensia matenek nebe mak naton, la impede nia atu hakas an hasoru dezafiu,
nunee nia ge(bá) buka nafatin esperiensia iha area Lenokran(penerangan) hamutuk
ho artista matebian Bunlele hodi forma ekipa ida hodi fó sai informasaun nebe
mak akontese hela iha Timor durante altura neba.
Durante nia naentrevista, nia kontenti tebes tan moris
mai kontribui kedas ba prosesu independensia too naksai independente. La naton
ba Matos, ho niak matenek, kreatividade no esperiensia halo niak hakarak
involve iha atividade oioin, iha tinan hirak liu ba konsege involve grupu
Sangar Fundasaun Dom Carlos hamutuk treinu kanta no involve-an ba fundasaun
Kalbuady-nina iha tempu pasadu neba.
Momentu klandestina komesa lao namanas, halo Anito Matos
mós lakohi nonok deit, nudar timoroan nebe mak lakohi atu estanjeiru invade, de
entaun nia hamutuk ho forsa mane-sira komesan hahú halao ativiade klandestina
liu husi RENETIL, hamutk ho saudozu Fernando La Sama, no joven-sira seluk nebe
mak ohin loron sai lideransa no balun iha servisu seluk.
Maibé senti onradu tebes, tanba lider ida hanesan saudozu
hatene hakuak niak maluk joven-sira no iha responsabilidade tomak nebe
akontese, nunee momentu neba sira nak livre husi kadeia Cipinang, Indoneziu.
Nia ho saudozu La Sama nak kastigu hamutuk durante fulan tolu, nia akonsidera
saudozu iha responsabilidade ba timoroan nebe mak atu halao estudu iha Bali.
Ho nunee, Matos kontinua fali niak estudu lisensiatura,
remata iha 1994. No filan mai Timor sai hanesan Pegawai Negeri Sipil (PNS), maske servisu ona ba Indonezia, maibé
knar nudar sidadaun Timor la soe deit, nafatin ho klandestina too 1999. Ho
intervensaun komunidade internasional nian konsege fó Timor-Leste hili refendu
ba ukun-an.
Sai artista hanesan profisaun ida-nebe konta ho ema
ida-idak’nia talentu no matenek hodi esplora(arte muzikal), tanba nee Matos
makhusi kiik kedas gosta kanta no mehi atu sai artista. Hafoin komesa kedas
husi grupu akolitu be konvoka knananuk ba Igreja.
Maibé hakarak ida-nee ladun hetan apoiu husi niak mama,
maibé korajenle nafatin atu sai susesu. No ho ninia dezeju sein rende halo nia
konsege naksai primeiru lugar iha tempu indoneziu. Nebe husi kompetisaun
festival radiu no televizaun. Husi neba fó motivasaun boot ba nia hodi sai
badinas liutan too ikusmai sai duni artista no rekoñese iha rai ida-nee.
Motivasaun no inspirasaun Anito Matos foti, hanesan meiu
naksai kantor idabalu husi São Roberto Carlos, Amelia Rodrigues no Kosplus nebe
mak momentu neba kanta iha eis provinsia Timor-Timur, agora daudaun
Timor-Leste. Ho inspirasaun-sira nee ikusmai hetan suporta makas husi Sinku
Oriente, lana sai duni artista koñesidu.
Matos haktuir katak sai artista laos hanesan Hobby maibé nia foti naksai hanesan
profisaun ida be nia iha ninia kareira. Hanoin ba kadernizasaun rasik, bainhira
nia tama tinan 40, nia hahú fahe niak esperiensia kanta iha palku publiku
liuhusi kria Diferent Voice. Durante nia kareira, nia ho niak kolega Tony
Pereira produz album barak, iha-nebe nia mesak produz kuaze 20 resin no album
hamutuk ho Tony kuaze 10 resin. Hamutuk tan ho artista seluk-seluk iha haat.