Oinsá ho hau-nia metodolojia ba Brainstorming!
“Oh hau-nia maharai! Hau la hatene atu hakerek tan saida? Hau-nia hanoin ba liafuan ruma laiha ona! Atu hanoin tan saida loos?”

Hmm! Entaun hau bele define katak, ida: ó vokabulariu menus; rua: ó la
hatene arte-hakerek!

I need to Brainstorm! I don't have words anymore to write my story!
-Se hanesan nee entaun ó balar!
-Se hanesan nee entaun ó balar!
Hei, maibé lae!
-Maske nunee keta *sismadu, keta laran nakraik. Sempre iha solusaun breve
no lalais durante ezame nebe ho tempu limitadu. No mós ba solusaun-sira seluk hanesan
hakerek novela, poema, istoria-kiik, nst. Nebe ó karik hakerek hela buat ruma
maibé senti katak “Hau hanoin la iha
ona! Hau hatene mak liafuan uituan-sira nee deit”. Maske nunee, iha perspetiva
oioin konaba resolve problema nee, no karik mós halo tan ó konfuzu deit. But I have mine, and I have some of my
profound method for you.

Indeksu:
1.
Introdusaun
2. “Brainstorming?” tuir Digo
Silferoli
(i) Saida mak
brainstorming
(ii) Definisaun
brainstorming
2.1 Tipu Brainstorming
a. Matuduk
b. Lalatak
c. Ambiental
(Environmental)
3. Konkluzaun
Konfuzu se ó ho hanoin paradu derepente tiha iha ezame ka teste ruma? Ka
durante hakerek ó-nia istoria ruma atu partilla ka hatudu ba ó-nia maluk
domik-sira. No ho komplikasaun barabarak nebe mosu iha ó-nia ulun, nafatin hamanas
ba bebeik too la hotu. Senti atu lakohi halo tiha deit ona. Hakarak atu ezame
nee/haketek nee hotu lalais para prontu hatudu/hatama ona. Maibé hateke tuun ba
papel laran sei nafatin mutin mak barak (kosar mós suli ba bebeik), la iha
kontrolu atu kaer. No ikusmai esperiensia katak ezame nee/hakerek
istoria nee mak AAT loos ona!
Laiha razaun atu la partilla saida mak hau iha ho saida mak hau aprende
ona/sei aprende nafatin. Iha nee, metodu
nebe hau sei tenik ba imi nebe araska ka imi nebe iha “narrow-minded” atu
produz idea nebe sensivel no furak pimentadu. (Ho liafuan seluk atu ajuda imi
rezolve kestaun nee).
Laos deit iha ezame, maibé mós se ó atu hakerek buat ruma(hanesan istoria,
novel, esai, nst). Katak atu parafraze/tau liafuan-sira nebe adekaudu iha testu
ruma relasiona ho topiku ó hetan/kria nee, ó SEMPRE tenki iha idea nebe forte
no konviksionadu, atu deklara ba makleek-sira(lee-nain) katak ó iha mensajen ka
istoria nebe furak atu lee no hatene.
Maibé ba dahuluk-nian, hau sei diskute saida mak BRAINSTORMING. (Have
you ever heard about this word? It is the key for such as this lamentation!) –“Lae
hau seidauk rona, saida mak Brainstorming refere? Bele esklarese mai hau ah
Digo?”
-Entaun iha definisaun oioin konaba brainstorming, no iha nee saida
mak brainstorming bazeia ba metodu hau-nian.
Kediak, primeiru -brainstorming
mak maneira nebe tau liafuan tuun-sae ka tau liafuan ba-mai iha sorisorin papel
ka notebook ruma. *Ankonsiravele/la hanoin karik, katak liafuan ida-nee mak
loos ka ida-neba mak loos. -Maibé tau
iha hanoin katak, liafuan nebe ó tau tuun baiha papel ruma, SEMPRE tenki
konekta malu ho topiku nebe rekere ó atu halao/diskuti. Brainstorming nee
rasik, ho hau-nia termu seluk, katak para lai (Hey you stop for a moment!) atu foku
konaba fraze, MAIBÉ foku ba liafuan. No hahú atu hanoin konaba “liafuan
ida-idak” nebe relata ninia konektasaun konaba topiku refere.
Iha tipu brainstorming tolu nebe
mak hau estabele, konaba klalaok ida-nee nee rasik. (seguru ke tipu tolu nee husi DEIT hau-nia
koñesimentu rasik entre metodu-sira seluk.) Very Effective!
1. Brainstorming matuduk
Katak hatuun ka sirkula tiha lai
liafuan baiha papel sorisorin. Ho brainstorming ida-nee refere liu ba hakerek
laos durante ezame. Katak refere ba
hakerek ruma hanesan iha bolsu estudu, karta formal, propozal, planu buat ruma,
servisu-uma, teze, istoria, novela, poezia, diskursu, debate, nst. Nebe ita
senti paradu ho liafuan balu in our mind nebe
ita la dekor/la hatene hodi-nunee forma paragrafu nebe diak, interesante, furak
no adekuadu.
Ezemplu husi brainstorming
matuduk: Bombeiru. (asume katak nee hanesan topiku ezemplar deit).
-Entaun saida mak brainstorming
sei halo ninia knaar? –mak hanesan modelu kiik nee:
Husi ida-nee mak sei rekere
ó atu bók an lalais hodi maneja idea tuir estruturadu no ben-feitadu. No hahú
atu monta liafuan ida nebe mak klota(fit) hodi koloka iha fraze/paragrafu
dahuluk. Ka kria esai/istoria ordenadu ida. -Ezemplu atu koloka saida mak uluk
ba istoria ruma:
- Xamada Emerjensia: husi nee mak ó hatan xamada husi ajente asidentadu no hahú atu bók an;
- Alarme: molok atu salva, orienta lai ó-nia membru-sira hotu atu bók an, liuhusi alarme refere;
- Vestimentu: prepara no hatais ropa seguradu;
- Kapaseti: uza bainhira halo patrullamentu;
- Luvas: proteje atu iha kanek ruma iha liman;
- Sapatu botal: klaru ke presija hatais botal preferidu ba servisu. Se mak atu servisu fali ho ain-tanan.
- Seguridade: depoiz de ekipamentu nauza ona, molok atu patrulla presija gleik (check) tan lai ó-nia an nee seguru no prontu ona ka lae atu bók an ba patrullamentu refere.
- Tanke bee: presija tau atensaun ba bee, importante nudar fator dahuluk ba bombeiru hodi salva;
- Tratamentu ba kareta no roda: gleik ba dala segundu, se buat hotu hikraik kontrolu (under control) ba manutensaun veikulu refere;
- Mangeira: asaun sekundaria husi bee, nebe nudar mós fator daruak nudar bombeiru hodi salva;
- No ikusliu mak tratamentu ba vítima: presija trata pasiente depoiz de kualker asidente ruma.
Hafoin mak koko atu parafraze sai paragrafu ka testu ida.
2.
Brainstorming lalatak
Klalaok brainstorming
ida-nee atu halibur hotu kedas liafuan nebe DURANTE TEMPU LIMITADU LARAN.
Maneira ida-nee, hatudu liafuan-mamosuk-sira
ba dahuluk iha ó-nia hanoin, hafoin mak kapta liafuan ida-idak tuir fraze
nebe ó sei hakerek tuirmai. Ezemplu klaru, -antes atu hakerek konaba topiku
refere, ó komesa hanoin dadaun- (sín ema balu komesa rekolla liafuan nebe
adekuadu(pas) ona) ba liafuan-sira saida deit mak ó sei tau pasu pur pasu
hamutuk iha fraze hodi sai testu relevante ida. Ida-nee VALE ba sira nebe
domina “vokabulariu barak/liafuan oioin”, tanba fasil atu memoriza no insira
lalais ba fraze /paragrafu ida. Metodu ida-nee hanesan ezemplu ba halo esai
durante ezame.
3. Environmental brainstorm
Oh Digo! Saida tan mak nee.
Sín mak nee. Husi klalaok
brainstorming hotu-hotu nebe iha, klalaok ida-nee uniku no efetivu teb-tebes
tantu atu forma idea atentivu, no mós pozisiona liafuan sai ordenadu/estruturadu.
Ida-nee mak metodu ida nebe powerful tebes mai hau rasik, tantu atu kria
hau-nia istoria-sira hanesan short text story, poema, ka istoria naruk balu
nebe mak agora dadaun hau sei hakerek hela.
Ho environmental
brainstorm, no oinsá atu uza ninia servisu? Mak primeiru, Fatin. Iha nebe deit Ó
atu hakerek istoria ba, asegura katak ó-nia pozisaun tenki iha ambiente nebe
formidavel. Ambiente nebe kalma, ambiente nebe kapaz no monok. Ka ambiente nebe
ó bele haree natureza akompaña ó durante tempu ó brainstorm ba istoria ó-nian ruma.
(It’s very very secured and powerful). Segundu mak Espasu. Karik durante ó
brainstorm hela idea, no hiasori-sorin ema seluk nebe barullu no interompe ó,
halo ó la atentivu. Entaun asegura ke buka espasu mamuk nebe kalma no
konfortavel atu ó bele foku ba brainstorm idea refere. Karik iha tempu
teste ka ezersisiu urjente ruma. (It’s very very tricky and useful).
Konkluzaun
Entaun husi maneira
ezemplar ida-nee mak bele atu hau ajuda netik imi ba brainsbtorming durante
hakerek buat ruma, tantu hakerek short istoria, novela, poezia, nst. Ka mós
hakerek durante teste ka paragrafu urjente ruma. So ho ida-nee deit mak hau-nian
atu bele ajuda lidera idea no estilu atu hakerek ruma nebe relevante baiha ema
seluk-nia mahareen(vizaun) ho saida mak ó produz husi ó-nia arte-hakerek rasik.
-Espera katak ida-nee bele ajuda ó hanesan metodu-akompañadu ida relata ba
buat nebe importane atu ó halo no termina.
So hey! Are you going to use some
of my brainstorming method? I bet you are.
Nota: Hau sempre uza liafuan
foun-sira. Sismadu: worry; liafuan ho ikus –le nudar adverbiu. Ankonsiverele
“unconsiderably/inconsideravelmente”, nst.
