Ads by Bidvertiser

Emar dezenvolve mundu hanesan "make-up" fali ninia naturalidade.


Gunung Hood, Oregon, Gunung Berapi

Tempu okupasaun husi ema-nian bele deit halo ema-hotu nabeen husi ema-nia liberalismu-sira, nebe mak haboot okupasaun barak liu, defaktu ke bele agrada problema boot! Problema nebe bele adianta mundu ida-nee ba too sai aat liu tan se damaziadun. La hatene too bainhira makiha ninia destinu.

Pur ezemplu, se mak hatene barak liu husi populasaun antigu-sira uza sira-nia estilmoris ho sistema saida? –klaru ke sira uza sistema-liurai hodi halao kolonizasaun, hodi halao komersiu, hodi halao estilumoris, hodi halao ukun, hodi halao moris ensidu ho furak, hodi halao buat-sira hotu tuir sistema liurai. Maibé too ikus mai, bainhira populasaun balu la aguenta ona ho sistema ida-nee, too ikusmai balu revolta hasoru sistema refere, dehan la justu, dehan la kapaz/favoravel, dehan inseguradu, dehan buat hotu tuir sira-nia komplikasaun. Mosu mai saidá? Ya klaru ke mosu konflitu, depoiz de konflitu ema barak mak hafoin konsidera an katak ita tenki halao moris foun, ka kria estilumoris nebe diferente ho estilumoris tuir klalaok ukun-reinu-sira-nian.

Mosu fali sistema fou, sistema liberdade, sistema neb povu hot-hotu bele moris tuir saida mak sira hakrak halo. Maibé nafatin, sira tenki hili ema ida para kontrola ka regula atu de konkista nebe mak diak, nebe mak fleksivel. Hodi nunee mak hafoin mosu sistema prezidensial, mosu sistema hili-ukun. Tanba uluk laiha sistema hili-ukun. Iha deit sistema ditadura(nebe mak liurai-sira uza ba.) hofoin dezenvolvimentu husi konfortabilidade ema ida-idak-nian, halo sistema ida-nee admiradu tebes. Tanba ema hotu bele espresa tuir sira-nia liberdade, tantu diak ka aat. Kazu refere habura ona modelu moris nebe avansa tan ba oin. Ema komesa kria buat foun oion, relata ho saida mak nia definisaun katak “globalizasaun” iha-neb mosu industria boboot.

Mosu dadaun aparelu teknolojiku. Buat foun nebe konekta ema ba nesesidade nebe aguentavel liutan. Sein ho servisu manual. Ate nufin sistema ka modelu ida-nee avansa liutan hodi okupa teritoiu mundu-laran. Ema hot-hotu husi nasaun nebe deit, hakrak atu utiliza sistema ida-nee-nia kapasidade, ninia metodojia, atu ba saida mak bele fortifika servisu atu sai lalais. Sai “instan”. Ka benefesia ema ida-idak-nia konfortabilidade. Ema bele estabelese aviaun, ró,  komputador, telekomunikador, radiu no televizaun, veikulu, nst. Husi tempu ida-nee mós fó moris ba ema matenek barak. Sintista no deskobredor-sira seluk komesa foti fatin tama haklaken no evolui durante era(tempu) nebá refere.

Mosu tan iha tempu modernu-klaran. Iha-nebe relata liu maiha tinan 1989n mai too iha agora. Tempu ida-nebe komesa mosu era evolusaun boot, homós era-komplikasaun nebe ema barak hotu hakarak husi estilu-natural nebe eziste iha mundu ida-nee. Kerdizer, ema barak mak husi mundu tomak komesa halo “make-up” ba mundu ida-nee refere, ho ingrediente nebe uza husi mundu nee-nian rasik. Katak mós ho sistema no ideolojia nebe buras dadaun ona, halo ema komesa observa tuir saida mak “bele benefisia liu” ba ninia an. Lakohi rekoñese katak saida mak “benefisia liu ba natureza hodi sei favorese impaktu pozitivu boot ba nia an”. Fraze no definisaun rua nee diferente no signifikadu boot teb-tebes. 

Ema barak mak agora dadaun komesa uza natureza-nia kapaz atu interfere fali modelu natural. Ho liafuan seluk, industria no teknolojia boboot nebe mak komesa adianta tan, esportasaun makas husi mineral mundu ida-nee-nian sai oinseluk ho metodolojia variada. Artifisialidade nebe laos para ajuda tan habokur mundu, maibé estraga tan deit mundu. Nee mak hanesan agora dadaun, domina liu ho edifisiu boboot, hahan no sasan uza ho PLASTIKU barabarak. Veikulu nebe fó desvantajen boot husi industria nebe hasai ar “over-limited”, no bainhira aat, soe deit iha rai. Aat liu mak, agora buat hot-hotu uza plastiku, husi buat kiik too buat boot uza hotu plastiku, tantu iha uma-laran ka hiliur. No iha nebe-nebe deit sempre iha tipu poluisaun agresivu.. Entaun ho era ida-nee, ita bele deskreve katak era de “Make-up” ba konfortabilidade ema-nian, NEBE mak hamriik hela iha MUNDU-nia leten. Ita sai nudar ajente “make-up” ba mundu ida-nee.

La hatene tan ba oin, karik mak ho sistema ida-nee nafatin, ho ideolojia ema-nian nebe bulak uituan, -bele mosu tan ROBOT nebe mak fasil liutan ba nesesidade ema-nian. Lahatene ema mak diak ho estilumoris ida-nee ka TERRA mak sai diak ho estilumoris nebe ema barak agora dadaun utiliza hela.

Solusaun simples –bele tuir nafatin modelu globalizasaun, MAIBE tenki tuir modelu naturalizasaun. Moris iha rai nee oportunidade ida deit. Mate tiha sistema nee abandona no husik estraga hela rai nee.
Sin, ida-nee araska! Maibé koko tok atu kombina sirua(sira nain-rua) nee ho pursentu nebe balansu. Hahú keda iha uma-laran. Ezemplu kiik ida mak, - se uma nakonu ho variedaded ai-horis. Ka iha suplai dapur-sira kombina ho material aik(wooden). Ka edifisiu-nia parte balu kuda duut/ai-funan iha uma leten. Ka parede balu taka ho , para nunee minima esportasaun fatuk no esterializa ar nebe pelumenuz sai fasil. Minimiza utilizasaun plastiku ba modo-sosans-sira ho raga-bote ka raga-jornal(baibain ho kór delade(xokolate uituan) halon husi kombinasaun hahán-karboidratu-sira ka ai-tahan maran, no papel uzadu). Harii mós kantedeiru kiik ida ka kuda aihun matak balu, nunee mahun habensa nafatin uma refere.

Hakerek-nain, Judigio J S F Oliveria (Digo Silferoli).
29.01.2019

Comments