Oinsá “long-term reality” no “short-term reality” afeta ó-nia susesu!

Se ó tama mai lee iha-nee, ó sei hatene katak ida-nee revelasaun importante tebes husi hau ba ó.

Indise:
1)
Introdusaun
2) Diskusaun: lifestyle improvement
3)
Revelasaun!
a. Long-term
reality
b. Short-term
reality
4)
Prokastinasaun!
5)
Ezemplu kiik
a. Long-term
reality
b. Short-term
reality
6)
Konkluzaun
Ema barak araska atu hetan
saida mak sira hakarak iha futuru, tan deit sira lakohi atu utiliza momentu agora-nian
liga baiha futuru. No mós barak mak araska atu hetan saida mak sira hakarak iha
agora, tan deit sira lakohi liga ho futuru-nian.
“Hey Digo what are you talking
about?” –Ya I’m talking about your life shit!
Lae, klaru ke hau atu ajuda Ó
improve more in your lifestyle FOR A BETTER RESULT. Sín itaboot-nia lifestyle
improvement!
Maibé tan deit hau bele dehan, tanba ó sei uza hela ó-nia “long-term
reality” liufali ó-nia short-term reality ka uza deit ó-nia “short-term
reality” liufali long-term reality, entaun bele kauza 80% baiha ó-nia deskareia
(disappointment/kekecewaan). De faktu ke lakohi atu kombina sirua hamutuk
atu halao baiha progresu nebe sustentavel liutan relasiona ho ó-nia
estilumoris. Hau rekoñese sira-nee mós kona hau antesmai, maibé bainhira hau
senti deskere demais, hau foin hatene oinsá atu uza loloss sirua hamutuk.
Ikusmai ida-nee lao! Hell ya, this works!
Hau hatene ó lakohi atu
haree ema seluk-nia susesu halo fali ó sai laran-nakraik, halo ó siume(cemburu),
halo ó mal, no hakarak loos atu sai hanesan sujeitu refere, maibé LA HATENE ATU
HALO BUAT IDA. Mós la hanoin tan konaba oinsá atu kria asaun majestiku, asaun
klaru, atu deit sai hanesan SIRA. (Aat
loos!)
Maibé keta deskere, ó atu hatene ona agora dadaun nee.
Now what are these phrases mean: Realidade termu-naruk no realidade
termu-badak nee?
–Lae sira-nee laos fraze
deit, maibé termu importante tebes nebe hau deskobre katak tenki partilla duni ba
ema hotu atu hatene, ba Ó atu hatene. Husi akumulasaun baiha oberva klaru ke
ema barak mak sei nafatin araska hela tan deit utiliza hanoin long-term reality barakliu, ka kontrariu
ho short-term reality mak barakliu. Ajuda
mós atu troka ó-nia maneira hanioin nebe parese kulafur ona, la buras ona, ka antigu
ona! Ke imi uza hela dadaun nee.
So Hey! Maibé balu mós la
hatene oinsá atu kombina hanoin rua refere, ka? (Hey Digo I knnooww, I can just
google it!) –ya konforme ó deit, maibé ó la hatene konaba ninia signifikadu nebe
hau atu revela dadaun nee. You’ll find NOTHING on google! Otherwise this
is my own reveal right now on your google! Se karik itaboot hatenen, prefere atu lalika gasta tempu ba lee ida-nee. Se
hakarak, itaboot sei hatene katak THIS IS THE FUCKING IMPORTANT REVEAL! Husi
hau rasik.
“Yes please reveal it now, I want
to know about it!.”
Ke diak, I invented this mindset TO THE CLARITY EVALUATION ba ema-sira
nebe mak tau importansia ba deit long-term reality ka ba deit short-term
reality. No maske nunee “la hatene
atu konekta” metodu rua nee hamutuk.
Moris la benefisia ó se ó
la kombina sirua refere. Entaun oinsá atu konekta sirua ba malu? So
entaun:
Ba dahuluk-nian mak long-term reality;
Ho long-term reality kerdizer
hanoin ba buat ida-nebe IHA DISTANSIA DOOK. Tantu imajinasaun barak liu; ka
asaun nebe bainhira halo, hakarak deit buat favoravel maske la ezisti iha agora
daudaun nee.
Signifika realidade dook
nebe la besikmai atu ó hasoi an, atu ó senti, atu ó uza ninia furak, ninia
gostu, ninia diak. Maibé ó seidauk hetan. Ka ida-nee iluzaun deit. No la hanoin
katak buat saida mak ó imajina no hakarak loos hetan, ka prosede loos atu uza, maibé
ó haree ida-nee hanesan mehi deit. Ka sensasaun baluk deit.
One clear example,
Se ó haree ba mehi ó-nian, se karik ó iha hanoin atu sai “arkitektu/a” no ó
kabeen-suli loos atu atinji nebá. Konsidera katak mehi ida-nee deklara
nudar mós long-term reality ida. Relasiona
ho mehi ida-nee, saida mak ó SEI halo atu realiza long-term reality nee. Parese ke ó hakarak estuda makas bainhira
tama iha area nebe ó hili ba, ke ó senti klaru loos ona, konfirmadu loos,
lakohi atu bók an bamai. Nunee ó
estuda! Estuda!
Saida mak se karik mehi
refere sai kontrariu fali ho ó-nia planu? Ka bainhira iha dalan klaran,
ó falla derepente. Tanba “Accident is free.” Se karik IHA MEHI NEBÁ, la lao
tuir saida mak realidade agora dadaun-nian ó uza hela nee: Karik osan laiha ona
atu selu universidade ba nível avansadu; no karik tan se eskola hotu ona, no
hahú aplika, maibé nufin kompañia balu rejeita ó-nia pedidu karik ó-nia skill
seidauk tasak-manatak. No ho
dependente tebes ba mehi ida-nee, atu muda bamai ó senti todan tebes. Ó senti
lakohi halo tan buat ida. Too ikusmai ó susar kaer osan, nunee kedas ó bá
servisu deit iha restorante nudar servidor. Serve ema! -Entaun klaramente,
YOU ARE BUSTED! (Vaila Digo, solusaun saida tó?)
AGORA! Hanoin tok hanesan nee, ó-nia long-term reality depende LOOS DEIT ba ó. Nia nudar Ó-NIA opsaun
refleksu. Hanesan espellu ida. Ó mak
ajente ba refleksu ida-nee, ó bele haree ó-nia reflesaun iha espelu oin
konforme se ó gosta. Entaun hau hakarak Ó atu hanoin tok, se espellu refere
rahun tiha, ó bele ka lae buka meiu seluk atu haree fali refleksu nee? Resposta
mak Sín. Ó bele iha-nebe deit no bainhira deit. Ezemplu, buka foun, enpresta
seluk, ka bá iha mota. Ó bele deit tanba ó sei iha isin kompletu. Bazeia fali
ba ó-nia mehi atu sai arkitektu/a. Saida mak ó sei halo se ó eskola hotu ona
maibé ó nafatin seidauk hetan fatin diak tanba kompete malu loos. Ida seluk fali
se ó servisu iha nivel baziku karik kompañia balu la simu. ENTAUN! Iha momentu nebe ema seluk rejeita ó atu
servisu, ó falla tiha kedas antesmai tanba ó la hatene atu produz buat simples
ida durante tempu “agora” nebe iha momentu nebá ó-nia skill sei nakali hela,
sei buras hela. Ó bele deit iha tempu nebá kedas, kria asaun arkitektural
uituan-uituan, observa saida mak presija aumenta, renova saida mak tuan. No
PUBLIKA ba ema nebe deit iha momentu nebá se ó hakarak. Bele liuhusi internet
no komunidade. Ó LA PRESIJA atu hetan TIHA KEDAS universidade nebe diak no
karun atu permite nível avansadu, ate ke gasta osan barak hodi nunee hetan
kargu diak.
Se ema barak gosta loos ho
saida mak ó produz durante ó sei joven loos. Ó la tenki eskola tiha lai ba
gasta deit tempu naruk ate nufin ó fali mak servisu no fó han fali ba ema
seluk-nia kompañia.
Se ó liga ho SHORT-TERM
REALITY, iha momentu nebe ó sei joven loos hela, ó bele tiha ona hamosu buat
ruma. Hamosu inovasaun rasik. Bele kaer tan osan se ó hetan apresiasaun boot
iha marketplace. Tanba mehi mak hanesan ó-nia “refleksu”, nebe ezisti antes hela
iha ó. Konforme ó deit mak gosta ka lae atu haree durante kedas tempu joven
nebá.
Tau iha hanoin katak, futuru hanesan liafuan tanan deit. Future is just a future! Saida mak ó hanoin iha futuru, sempre ó hanoin iha
zona realidade agora dadaun-nian nee. Entaun futuru releva agora dadaun-nian.
Sadia mak ó halo iha agora dadaun-nian, permite reflesaun iha futuru. So now = future. Se ó araska atu planu,
ó bele haree lee hau-nia pájina anterior: “Mehi la realiza.” Ida-nee bele ajuda
ó iha agora kedas (liga ho short-term
reality-nian).
Long-term reality nee mós
hanesan se ó hetan informasaun ezemplu husi haree televizaun, lee, husi rona,
nst. No dezeju loos atu halo, maskenunee
la hatene bainhira mak Ó SEI HAHÚ. Hahú halo asaun, hahú buka meiu-sira, hahú
atu buka informasaun-ajudan, hahú atu planu! Fiar hau, bainhira ó planu no
hakerek iha ó-nia lista jornada-sira, mudansa boot sei aparese iha ó-nia moris.
De faktu ke ó liga ho SHORT-TERM REALITY: “AGORA-NIAN” (koko deit).
Daruak-nian mak short-term reality;
Now it’s very interesting! Ho short-term
reality kerdizer hanoin ba buat badak, DEIT! No LAIHA ligasaun ba saida mak sei akontese IHA
TEMPU NARUK OINMAI. Hanesan karik atu hetan barak tan, se ó haliga “relasaun”
ba impaktu-naruk iha futuru. Karik mós lakon total se ó lakohi atu
long-term reality nee hamaluk ó-nia STR nee. Dalaruma ó hanoin deit katak,
saida deit mak benefisia ó iha realidade agora dadaun nee, hotu deit ona ho
tempu agora dadaun nee. No lakohi
atu observa ninia impaktu SAIDA-SAIDA TAN ba iha futuru. Se Ó mak foin hatene
husi lee nee, asegura katak ó tenki iha planu ba futuru, tenki observa
detallamente, tenki maneja klaramente saida loos mak sei benefisia husi buat
agora dadaun nebe ó sei uza nee, atu bele nafatin uza iha futuru. Husi ida-nee
ó bele konekta ona ó-nia LTR ho STR refere.
Ka ó hakarak buat ruma, ezemplu hetan tiha osan iha short-term reality
nee. No MAIBÉ lakohi ka “la hatene” oinsá atu osan refere nee bele benefisia
tan ó ka lae iha tempu-naruk oinmai. Ho fraze seluk, ó hanoin ka lae atu
investe. “Because investement is key of
all businessess.” Hau ronan
fraze ida-nee husi ema Milionariu-sira, nebe mak riku ona no kontinua riku ba
bebeik, tan deit sira hatene KLEAN klalaok investimentu nee rasik atu prepara
ba futuru. Se karik itaboot rasik la hatene/seidauk hatene atu investe didiak,
hau sujere maksimu atu lee hau-nia pajina anterior konaba “Oinsá klalaok
investimentu nee importante.”
Se karik ó hatene hela iha
realidade ó atu halo saida, ka dedika ó-nia an tomak ba ó-nia kapasidade nebe ó
iha, no desde nebá kedas ó hahú atu halo, maibé laran todan atu halo. Hakarak
buka tiha lai pozisaun ka asaun “perfeitu”, ka rekursu-maluk nebe senti adekuadu
ona ba ó, mak hafoin ó halo.Entaun ida-nee bolu prokastinador. Ó mak
prokastinador refere. Katak hanoin atu halo, maibé hein perfeitu tiha lai mak
foin komesa halo. -Se ho habitu hanesan bebeik, ema seluk nebe avansa tiha ona
ninia progresu ba oin, ó an rasik sei nafatin paradu hela.
Remember! -Perfection is the enemy of progress! –husi
Dan Lok, koñesidu nudar Multimilioner.
PROKANISTASAUN!
Prokastinador-sira babain barakliu hanesan ezemplu iha kraikmai:
-Joni: Hey Ana, ó hatene hau atu halo saida? Hau atu hakerek poezia furak
ida bah hau-nia doben.
-Ana hatán: Oke diak,
ida-nee sei sai amorozu tebes se ó-nia doben lee duni.
Loron tuirmai-
-Ana husu: Hey Joni, ó
hakerek hotu ona no fó ona ba nia ka seidauk?
-Joni: Ei Ana, hau atu
hakerek mós, hau senti laran-todan fali, hau hakarak buka tiha lai ezemplu
perfeitu husi interenet atu hakerek tuir, no bele fó ba nia. Para nunee mós,
nia dehan katak hau-nia hakerek diak.
-Ana mós husik deit: Ohh,
entaun diak, bon-susesu ba.
--------------
Ó haree, ema prokastinador
nunka mais atu sai susesu! Karik ó mós tama iha kategoria prokastinador ida,
ka? –husi ezemplu kiik ida-nee, hau informa katak: nusá la koko hakerek deit
iha papel laran nebá? Fiar hau katak, bainhira Ó KOKO hatuun lapis/lapizera ba
papel mutin ida. Ó-nia hanoin tomak komesa HALAI BAMAI atu buka hanoin-sira
seluk; tantu bele imajinasaun diak barak ka esperiensia nebe ó hetan ona.
–Tanba bainhira HAU RASIK hakerek hau-nia poezia ida, hau laos atu prepara tiha
lai ezemplu/ hanoin nebe “perfeitu” tiha lai mak foin atu hahú. Ba hau LAE LIU!
Bainhira hau iha intensaun duni atu hakerek, HAU HAKEREK! -No bainhira hau
hakerek, hau mós hetan imajinasaun oioin nebe furak atu tau iha hau-nia hakerek
refere. Tanba durante hau hakerek, natureza mak akompaña hau, nia nudar ezemplu
mai hau. Informa hau atu reflete hanoin nebe furak bainhira hau haree sai ba
aihun boboot, foho no paizajen furak dader no loraik-nian. (Tanba hau mós hela
besik foho). Entaun nufin, hau-nia poezia hot-hotu mesak furak no klasiku tebes
atu lee folik.
No ida-nee VALE duni se ó
komesa tiha hakerek, no kontinua nafatin hakerek. Tanba “inspirasaun” boot liu
maihusi natureza/ambiente, nebe hamaluk no ajuda ó. No “informasaun” mak
maihusi rekursu-sira seluk. -Sirua iha diferensa!
Ezemplu kiik rua husi long-term reality no short-term reality. Maske
kiik, maibé profundu!
Long-term reality-nian:
1. Oinsá se itaboot haree filme Narnia?; automatikamente itaboot sei
gosta loos no ulun-tuun ain-sae, husi filme nebe halao asaun iha rai-furak oioin
ke itaboot rasik seidauk/araska atu ba. No entaun dezezu loos atu ba. *DEZEZU
LOOS ATU BA! -Tuur iha sofa hanoiiin, tama iha kuartu hanoiiin, ba iha
hariis-fatin hanoiiin, no sai husi uma mós hanoiiin. HANOIN! HANOIN! -So hau
define katak ida-nee rekere itaboot-nia “long-term reality ida.” Ate ikusmai
deskreve katak ida-nee FILME DEIT, itaboot osan laiha! Itaboot iha itaboot-nia
rai. Itaboot deit seidauk lao pasiar iha itaboot-nia rasik, atu hatene risku ba
itaboot nee oinsá. Ka itaboot pasiar ba rai-liur, maibé realidade hatudu katak itaboot
seidauk iha osan, no too familia deskobre ikusmai katak itaboot iha moras flu.
-Entaun saida? Para atu gasta tempu
demais ho hanoin ida-nee, de faktu ke agora dadaun ita tenki halo saida? Tenki
prepara saida? Buka meius tiha lai!
2. Ezemplu seluk: -“Hau
hakarak sai astronauta! Hau hakarak kareta lamborgini! Hau hakarak uma boot no
foun iha tasi ibun! Hau hakarak fein malae! Hau hakarak pasa tempu iha illa
Caribbean! Hau hakarak soe-esfemo husi aviaun tuunmai rai! Hau hakarak han
sushi esterilladu! Hau hakarak sai susesu! Hau hakarak loos! –Too ikus mai
ó-nia alin husu ó halo saida, ó hatán ba nia: “Hau imajina hela sa, la hatene
bainhira mak hau too iha nebá loos.”
This doesn’t fucking work! Until
you get your ass off and begin to write a plan and find a way out!
Short-term reality-nian:
Ezemplu se itaboot han ice-cream? Itaboot hakarak atu lambe neneik no
halimar tiha laiiii ho ice-cream nee, pamer tiha laiiii ba itaboot-nia
alin/bin-maun. Lao bai maiii. –Ho
asaun *Hakarak halimar no lambe neneik-neneik, TIHA LAI!
Entaun! La oras ice-cream refere komesa nabeen ona, anin huu mós lalais
loos, makas loos! Han mós seidauk enjoi. Aat liu halo ó frustadu. No hakarak loos atu ba lalais hatama iha
frigoriku. Maibé derepente ahi mate!
So what will you do? Just eat that shit! -Lambe tiha deit
ice-cream nee se nia fresku hela! No enjoi tiha kedas iha momentu nebe seidauk
nabeen nee tó!
Konkluzaun
Se husi asaun ezemplar nee
mak la ezisti hela iha ó-nia baze-diária. Entaun klaramente itaboot
FALLA! A big fatal. No way for success!
Se ó hakarak ó-nia maneira hanoin sai hanesan maneria ema
milionariu-sira-nian, hau sujere maksimu atu ó hahú aplika husi saida hau
hakerek nee.
Konaba klalaok hanoin ema
ida-idak-nian(ya klaru ke ita hotu-nian). Bainhira hau hatene/observa katak afinal maioria ema barak, laos iha rai
Timor deit, maibé jeral, ke balu la koko atu konekta realidade termu-naruk
tantu realidade termu-badak nee. Ka balu la hatene/koñese kanoin(pemikiran)
konaba halao metodu ida-nee refere.
Metodolojia nee mak husi hau-nain
rasik, atu rezolve ba problema ita hotu nian. Ho deskobrimentu ida-nee sei loke
ó-nia maneira atu hanoin ba buat nebe afinal ó presija atu halo duni, ó presija
atu utiliza duni, atu dezenvolve duni iha ida-idak-nia estilumoris. Agora
dadaun, hau sujere itaboot, ya itaboot nebe mak lee hela nee, tenki hatene
duni, hodi halo saida mak hau koalia tiha ona.
Hau fiar katak itaboot hakarak aprende buat foun, buat diak, buat
maharai, something that can change your
life forever. Maibé sei la troka se itaboot lakohi HAHÚ KOKO.
“Hey Digo, mak nee deit ona ga.”
(Karik ida nee ó-nian)
–Ya, se o hakarak hatene barak tan husi hau, favor subskreve, tanba nee gratuitu atu hetan konesimentu barak husi hau iha tempu badak tuirmai!
- Thank you! And -you’re welcome dalaida. Fevereiru 4 , 2019.