Empregu ho salariu aas! *Sein grau eskolar nebe boot

Mundu agora dadaun avansu baiha kareira empregadoriaz. Tantu servisu-sira nebe on demand tebes ka babain. Presija atu hatene deit katak, servisu-sira nebe la preokupa konaba grau eskolar nebe boot mak hanesan ema-sira nebe la presija gasta osan too iha divida boot ba persege eskola too grau aklaas (highest dregree). Nufin, servisu mak salariu nafatin formidavel/kapas. Maibe ida-nee konaba empragadorez jeral ka sosial. Lahanesan ho espesialista, doutor ka advogadu, idanebe presija too iha grau boot; -(Maibe hanesan deit tanba divida sei aumenta).
(Diak liu! Tanba la fakar osan barak ate menuz depresaun ate nufin salariu nee komplimen tebes, kompara ho ema grau aas nebe too ikusmai salariu hanesan ho grau menors-sira).
Entaun empregu ho salariu aas ba emar nebe presija grau eskolar boot.
Indise:
---------------------------
10. ARANJADOR MEDIA NO EKIPAMENTU KOMUNIKASAUN
(Diak liu! Tanba la fakar osan barak ate menuz depresaun ate nufin salariu nee komplimen tebes, kompara ho ema grau aas nebe too ikusmai salariu hanesan ho grau menors-sira).
Entaun empregu ho salariu aas ba emar nebe presija grau eskolar boot.
Indise:
- Transportasaun armazenamentu no distribuisaun armajenadorez
- Operador power plant nuklear
- Polisia supervizor lina oin (front line)
- Distribuidor no despaxador enerjia
- Pilotu komersial
- Detetor no investigador kriminal
- Posu enerjia umakain no reparamentu eletroniku
- Instalador no reparamentu elevadorez
- Operador power plant
- Aranjajor media no ekipamentu komunikasaun
---------------------------
10. ARANJADOR MEDIA NO EKIPAMENTU KOMUNIKASAUN
Median income $78,580/anual = $38/h
Emar nee (this bunch of people), servisu konaba toma konta projetu media: hasai ka
halao filmografia, fotografia, edisaun, publikasaun, no editorial. Emar nee,
iha duni talent ka eskil baiha empregu refere. Husi servisu ida-nee mós fornese
ba kada empregadoria atu promove komunikasaun ho kliente-sira liuhusi marketin,
plubisidade, ekipamentu, no rekuruz.
9. OPERADOR POWER PLANT
Median income $79,610 /anual
Emar nee, servisu konaba tau matan baiha enerjia
eletresidade nebe koloka iha area referen, idanebe sei halao servisu hodi rekolla
rekursu enerjetikuz no, hafoin aloka fundu eletrikuz ba kada populasaun-sira
hotu hi nasaun ida.
8. INSTALADOR NO
REPARAMENTU ELEVADOREZ
Median income $79,780/anual = diploma sekundaria no kursu tinan
2/3
Emar nee, presija netik diploma sekundaria no maizumenus
esperiensia husi kursu ruma ka servisu tuun-liman ho treinamentu referen. Sira nee
toma konta konaba instalasaun elevatoriaz tantu manutensaun no reparamentu.
7. POSU ENERJIA UMAKAIN
NO REPARAMENTU ELETRONIKU
Median income $80,2000/anual = high school diploma
Iha empregu nee, empregadorez sei tau matan liu ba manutensaun
no reparamentu eletresidade ka mós sasa eletronikuz. Sira mak sei kria kanal
hodi fahe eletrisidade ba kada umakain ka ofisina kompania-sira nian.
6. DETETOR NO
INVESTIGADOR KRIMINAL
Median income $81,920 /anual
Hmm! Interesante ba emar nebe hakarak sai investigador hodi
investiga emar ida nebe koalia fali problem aka isu ema seluk-nian. Hahaha! Lae-
iha servisu nee espesifikamente ba ajen nebe tau matan konaba liaisu problema
ruma, no ho ida-nee mak koko investiga se kazu nee termina ho asaun kriminal ka
ilegal.
5. PILOTU KOMERSIAL
Median income $82,240 /anual
Sira nee, nebe tuir kursu ka treimentu pilotu ate ke bele
nudar pilotu ida atu distribui komersiu baiha area referen. Iha nee, pilotu
nebe referen hanesan makaer ró boot ka aviaun lokal.
4. DISTRIBUIDOR NO DESPAXADOR
ENERJIA
Median income $86,410/anual = diploma sekundaria
Kontrola makina no halo inventoria. Monta makina ba rekursu enerjetikuz. Kontrola balansu enerjia
no tau matan konaba oinsa utilizasaun ba enerjia sei naproduz.
3. POLISIA SUPERVIZOR LINÃ
OIN
Median income $89,030/anual = diploma sekundaria
Hanesan agora dadaun, polisia hola parte iha kargu nebe
maizumenus popular no duni tuir husi ema barak. Liuliu sira nebe halo supervisor
liña oin kedas konaba kazu ruma nebe akontese ilegal ka kriminal.
2. OPERADOR POWER PLANT
NUKLEAR
Median income $94,350/anual = diploma sekundaria no on-the-job
training
Servisu ida nee,
seidauk iha Timor, maibe se karik timoroan balu hakarak aprende servisu no buka
iha rai liur karaik maka nee. NOTA! Parese sei la aseita se sira haree ba
sidadaun ka la simu sidadaun seluk. Maibe
iha future ida nee mos iha rai Timor.
1. TRANSPORTASAUN
ARMAZENAMENTU NO DISTRIBUSAUN MANEJADOREZ
Median income $94,730 /anual
Transportasaun agora eziste iha nebe-nebe deit, nukazu ke
agora emar barak halao negosiu no noa aranjamentu ba sasan nebe sira presija
hodi konsumu/utiliza. Empregador nebe serivisu iha nee halao maksimu tempu se
kliente sosa sasan ruma no aloka aranjamentu ba kliente sira. Ida –nee maizumenus
osan tama barak ba distribuidorez.
BONUS!
Servisu on demand tebes iha mundu tomak
#CODING
$80,000 – 200,030 /anual
Mundu agora teknolojiku, no avansadu tebetebes too tempu
nebe deit. Parte dahuluk nebe fornese ka kria kakutak teknolojia mak liuhusi
estudu ida bolu “CODING”, estudu nebe hola parte iha progama komputador, jeralmente
hodi kria utilizasaun ba suporte atividade teknolojiku ruma. Hanesan hamosu
website, app (aplikasaun), no artifisial intelligence hanesan robot hodi koalia
ka prosede asaun balu.
Comments
Post a Comment