Oinsá atu kura estres
Agora hia realidade, emar barak foti kestaun idanee hanesan
kestaun krusial tebes baiha realizasun susesu, atividade diaria no ksolok. Nebe
ke bainhira sira enkontra estres, posivelmente adere ba diminuisaun hes (of) pozitividade.
Relasiona ho asaun referen, hia parte seluk fali mak tentasaun ka bareira nebe
mai satan no fó kauza fallaz. Kazu hanesan estres sai mos hanesan bareira ida
ba ema ida-nia ksolok. Enkuantu bainhira nia halo buat ruma nebe diak, maibe
derepente emar seluk ka buat referen enkruza ninia dalan sai fali kontrariu.
Nunee, too dalan klaran deit, balu sekarik la aguenta,
termina deit ho fallaz.
Aat tebes bainhira hia ita-nia moriis loro-loron diak hela,
maibe tanba deit buat negativu kiik ida ekspande ba boot ate ke halo moriis
diak nee sai runguranga. Prezentemente momentu idanee mak halo emar hotu sai
frustadu, estres atu para halo buat diak ruma hanesan babain. Nufin baluk sofre
moras mental.
Iha maneira ida nebe ekstremante pozitivu atu rezolve
estres, nebe koñesidu ho “auto-kurativu (self-healing.” Tekniku nee, servisu ba
emar hotu nebe hakarak enjoi ninia moriis enksolok no saudevelmente. Klaru ke
tenki hasees an husi sintoma nee. Liuhusi auto-kurativu elabora ema ida bai
(by) rona no utiliza enerjia no vibrasaun pozitivu nanuk (within) nia an. Ekstremamente
bondozu hianebe asaun nee rasik sei halo ó atu bele hadook kolen husi isin no
hanoin.
Tipuz simple baiha rekupera estres:
1. Lao sai halimar
Idanee simples no efetivu tebes. Tekniku nee individu ida
bele adota tanba bele fó oportunidade atu medita ba buat oioin-sira enkuantu gasta
hela tempu ba ninia an rasik ho auto-rekuperasaun.
Ita-nia hanoin no emosaunz habelit diretamente baiha
biolojia hia ita-nia isinlolon. Emar nebe halo mudansa nafatin ho forma/metodu
lao, halai, zim, nani, ka tipu atividadez fiziku sei eventualmente dezenvolve
auto-kurativu be dezejavel tebes. Koko atu lao sai halimar loro-loron, tantu
loron ka kalan, tanba o-nia satiak (wellness/kesembuhan) hotu mak asosian
remarkabelmente ho idanee.
2. Satan ba kotuk, rileks no dada iis fare
Ó-nia relaksasaun mak esensial baiha auto-kurativu, liuhusi
autoriza ba ó-nia hanoin, isin, no neon oportunidade hodi haluha dezafiuz tomak
hia momentu balu. Idanee bele deit ho satan an kotu no haluha tiha. Rileks tantu
ó-nia hanoin kuantu ó-nia isin rekere ba ó periodu deskansa nian atu kura no
rejuvenese (buat nebe rekere ema ida atu
senti fresku, nurak no ativu).
Hán hahan saudavel, toba apropriada, no keta husik estres
habalun (domina) ó. No mos hadook an husi rutina nebe banesan deit. Koko fali
ho rutina ka asaun foun ter bele fó ba ó loron pozitivu, fresku no buras. Husinee
individu ida bele aumenta fali estamina foun no hanoin diak hodi oinsá bele
rezolve problema ruma.
3. Koalia ho ema pozitivu
Resentement, tuir emar milionariu sirnia liafuan “se ó
hakarak sai ema pozitivu no susesu, gasta tempu ho ema pozitivu no susesu tiha
ona.” Parte idanee kritikalmente determina dalan ka ambiente nebe hola parte
baiha ó-nia moriis. Imajina se ó haleun ó-nia an ho ema negativu-sira, sai negativu
liutan mak iha.
Ho asaun idanee mos fornese ó ajuda ka suporta husi
serseluk. Kolegaz pozitvu bele fó sujestaun ruma, ka konsola liafuan be hamosu
diferensa boot. Ó sei senti diak liutan no enkorajemente hafoin gastan tempu ho
sira.
Bainhira koalia ho ema seluk, koko atu koalia buat nebe komiku nebe halo itaboot HAMNASA. Tanba hamnasa deit inkrise mental pozitvu uituan. Kuandu hamnasa barak diak liutan.
4. Koko haree videoz ka filmez komiku
Klaru ke buat ida fasil atu halo ita reduz estres lalais mak liuhusi emosaun garida nebe ita enkontra. Prinsipalmente tanesan ema ida nebe koalia komiku hia youtube, ka personajen nebe akta tanesan ema bulak ida no serve komiku hia filme. Ka ema refere itaboot-nia esteradu.
Importante tebes atu hamnasa dala ida hia loron ida. Selae vale saida o-nia loron nee se laiha sentidu gloriozu, vibrasaun pozitivu no oin fresku.
5. Koko atu hanoin nudar sentru ba universu
Hia metodu idanee, parese ekstremamente substansial no
espesial tebes ba individu ida sekarik nia foku deit ba nia an no senti katak,
nia mak kaer nia moriis no sentru ba nia moriis nebe diak, seguru no
susetentavel. No haklaru katak ema seluk ka buat negativu-sira akontese liuliu
deti. Too ikusmai mos lakon deit. No nusa gasta tempu hodi hanoin barabarak ba idanee.
Se ó senti ó frustradu, entaun ó mak hili atu hanoin
frustradu. Se ó senti naksolok, entaun ó mak hili atu hanoin naksolok.
Buat nebe importante tebes mak foku ka tau konsentrasaun
tomak ba momentu prezente. Apresia buat iis nebe ó dada hela. No koko atu kria
momentu prezente ho buat foun, surpreza no hamnasa. Buat negativu saida mak
liun/pasa tiha ona, ó mos hanoin liu tiha deit. Haree hela saida mak ó hia
agora dadaun.
Senti ó-nia an sentru ba universu, haforsa individu ida-nia
auto-estima no konfiansa inkrise boot tebes duke serseluk. Ó tenki hanoin
katak, too ikus mos ó mak lori ó-nia moriis bá nebe too rohan. No ikuismai ó
deit ho ó-nia moriis nebe ó determina ba. Entaun tauk ba halo saida.
6. Foku ba buat nebe halo o kontenti
Ouuu! Privileju loos se bainhira ema ida foku ba hahalok naksolok. Nudar metodu ida ke halo indivudu bele senti konfia an atu persege hela deit, no la preokupa negativu saida mak ema seluk dehan. Tanba asaun favoravel nebe nia halo nee bele hatudu ba sierseluk katak nia sei duni hetan ksolok, nufin serseluk hela nafatin ho asaun negativu-sira.
Halo traballu ruma nebe determina o-nia an hodi sai susesu mak diakliu duke ransu ho serseluk nebe espalla mentalidadez negativu.
"Elimina distraksaun" mak maneira kapaz. Katak hadook an tiha husi emar negativu no koko atu la hatama liafuan nebe sira hatoon mak diakliu atununee o bele foku no prepara ba hanoin pozitivu-sira nebe benefisial ba traballu nebe o gosta halo ba.
#Obrigadu no esperea ke artigu nee benefisial ba timorensez tomak. Fahe ba sira nebe presija!

Comments
Post a Comment