Ads by Bidvertiser

Oinsá atu kura estres



Agora hia realidade, emar barak foti kestaun idanee hanesan kestaun krusial tebes baiha realizasun susesu, atividade diaria no ksolok. Nebe ke bainhira sira enkontra estres, posivelmente adere ba diminuisaun hes (of) pozitividade. Relasiona ho asaun referen, hia parte seluk fali mak tentasaun ka bareira nebe mai satan no fó kauza fallaz. Kazu hanesan estres sai mos hanesan bareira ida ba ema ida-nia ksolok. Enkuantu bainhira nia halo buat ruma nebe diak, maibe derepente emar seluk ka buat referen enkruza ninia dalan sai fali kontrariu.

Nunee, too dalan klaran deit, balu sekarik la aguenta, termina deit ho fallaz.
Aat tebes bainhira hia ita-nia moriis loro-loron diak hela, maibe tanba deit buat negativu kiik ida ekspande ba boot ate ke halo moriis diak nee sai runguranga. Prezentemente momentu idanee mak halo emar hotu sai frustadu, estres atu para halo buat diak ruma hanesan babain. Nufin baluk sofre moras mental.

Iha maneira ida nebe ekstremante pozitivu atu rezolve estres, nebe koñesidu ho “auto-kurativu (self-healing.” Tekniku nee, servisu ba emar hotu nebe hakarak enjoi ninia moriis enksolok no saudevelmente. Klaru ke tenki hasees an husi sintoma nee. Liuhusi auto-kurativu elabora ema ida bai (by) rona no utiliza enerjia no vibrasaun pozitivu nanuk (within) nia an. Ekstremamente bondozu hianebe asaun nee rasik sei halo ó atu bele hadook kolen husi isin no hanoin.

Tipuz simple baiha rekupera estres:


1. Lao sai halimar

Idanee simples no efetivu tebes. Tekniku nee individu ida bele adota tanba bele fó oportunidade atu medita ba buat oioin-sira enkuantu gasta hela tempu ba ninia an rasik ho auto-rekuperasaun.

Ita-nia hanoin no emosaunz habelit diretamente baiha biolojia hia ita-nia isinlolon. Emar nebe halo mudansa nafatin ho forma/metodu lao, halai, zim, nani, ka tipu atividadez fiziku sei eventualmente dezenvolve auto-kurativu be dezejavel tebes. Koko atu lao sai halimar loro-loron, tantu loron ka kalan, tanba o-nia satiak (wellness/kesembuhan) hotu mak asosian remarkabelmente ho idanee.


2. Satan ba kotuk, rileks no dada iis fare

Ó-nia relaksasaun mak esensial baiha auto-kurativu, liuhusi autoriza ba ó-nia hanoin, isin, no neon oportunidade hodi haluha dezafiuz tomak hia momentu balu. Idanee bele deit ho satan an kotu no haluha tiha. Rileks tantu ó-nia hanoin kuantu ó-nia isin rekere ba ó periodu deskansa nian atu kura no rejuvenese (buat nebe  rekere ema ida atu senti fresku, nurak no ativu).

Hán hahan saudavel, toba apropriada, no keta husik estres habalun (domina) ó. No mos hadook an husi rutina nebe banesan deit. Koko fali ho rutina ka asaun foun ter bele fó ba ó loron pozitivu, fresku no buras. Husinee individu ida bele aumenta fali estamina foun no hanoin diak hodi oinsá bele rezolve problema ruma.


3. Koalia ho ema pozitivu

Resentement, tuir emar milionariu sirnia liafuan “se ó hakarak sai ema pozitivu no susesu, gasta tempu ho ema pozitivu no susesu tiha ona.” Parte idanee kritikalmente determina dalan ka ambiente nebe hola parte baiha ó-nia moriis. Imajina se ó haleun ó-nia an ho ema negativu-sira, sai negativu liutan mak iha.

Ho asaun idanee mos fornese ó ajuda ka suporta husi serseluk. Kolegaz pozitvu bele fó sujestaun ruma, ka konsola liafuan be hamosu diferensa boot. Ó sei senti diak liutan no enkorajemente hafoin gastan tempu ho sira.

Bainhira koalia ho ema seluk, koko atu koalia buat nebe komiku nebe halo itaboot HAMNASA. Tanba hamnasa deit inkrise mental pozitvu uituan. Kuandu hamnasa barak diak liutan.

4. Koko haree videoz ka filmez komiku

Klaru ke buat ida fasil atu halo ita reduz estres lalais mak liuhusi emosaun garida nebe ita enkontra. Prinsipalmente tanesan ema ida nebe koalia komiku hia youtube, ka personajen nebe akta tanesan ema bulak ida no serve komiku hia filme. Ka ema refere itaboot-nia esteradu.

Importante tebes atu hamnasa dala ida hia loron ida. Selae vale saida o-nia loron nee se laiha sentidu gloriozu, vibrasaun pozitivu no oin fresku.


5. Koko atu hanoin nudar sentru ba universu

Hia metodu idanee, parese ekstremamente substansial no espesial tebes ba individu ida sekarik nia foku deit ba nia an no senti katak, nia mak kaer nia moriis no sentru ba nia moriis nebe diak, seguru no susetentavel. No haklaru katak ema seluk ka buat negativu-sira akontese liuliu deti. Too ikusmai mos lakon deit. No nusa gasta tempu hodi hanoin barabarak ba idanee.

Se ó senti ó frustradu, entaun ó mak hili atu hanoin frustradu. Se ó senti naksolok, entaun ó mak hili atu hanoin naksolok.

Buat nebe importante tebes mak foku ka tau konsentrasaun tomak ba momentu prezente. Apresia buat iis nebe ó dada hela. No koko atu kria momentu prezente ho buat foun, surpreza no hamnasa. Buat negativu saida mak liun/pasa tiha ona, ó mos hanoin liu tiha deit. Haree hela saida mak ó hia agora dadaun.

Senti ó-nia an sentru ba universu, haforsa individu ida-nia auto-estima no konfiansa inkrise boot tebes duke serseluk. Ó tenki hanoin katak, too ikus mos ó mak lori ó-nia moriis bá nebe too rohan. No ikuismai ó deit ho ó-nia moriis nebe ó determina ba. Entaun tauk ba halo saida.

6. Foku ba buat nebe halo o kontenti

Ouuu! Privileju loos se bainhira ema ida foku ba hahalok naksolok. Nudar metodu ida ke halo indivudu bele senti konfia an atu persege hela deit, no la preokupa negativu saida mak ema seluk dehan. Tanba asaun favoravel nebe nia halo nee bele hatudu ba sierseluk katak nia sei duni hetan ksolok, nufin serseluk hela nafatin ho asaun negativu-sira.

Halo traballu ruma nebe determina o-nia an hodi sai susesu mak diakliu duke ransu ho serseluk nebe espalla mentalidadez negativu.
"Elimina distraksaun" mak maneira kapaz. Katak hadook an tiha husi emar negativu no koko atu la hatama liafuan nebe sira hatoon mak diakliu atununee o bele foku no prepara ba hanoin pozitivu-sira nebe benefisial ba traballu nebe o gosta halo ba.


#Obrigadu no esperea ke artigu nee benefisial ba timorensez tomak. Fahe ba sira nebe presija!

Comments